Daniel Mohorović novo je ime na labinskoj političkoj pozornici, a građanima Labina postao je poznatiji nakon što je u studenom prošle godine Gradski odbor SDP-a Labina obznanio svoju odluku da će on biti njihov kandidat za gradonačelnika Labina na predstojećim lokalnim izborima. Ovaj tridesetogodišnji diplomirani ekonomist u svojoj biografiji navodi da je predsjednik MO Kature, profesor u labinskoj Srednjoj školi te donedavni izvršni direktor Radio Labina. Osim učenika labinske ekonomske škole poznaju ga i učenici porečke u kojoj je predavao te polaznici tečajeva pri Pučkim učilištima u Labinu i Poreču. Njegovo ime poznato je i u istarskim pjesničkim krugovima. Uz poeziju na cakavici piše i stručne radove. Još od studentskih dana dio svog slobodnog vremena posvećuje promociji i zaštiti tradicijskih običaja i vrijednosti.
LABIN NA PREKRETNICI
U studenom prošle godine Gradski odbor SDP-a Labina jednoglasno
je donio odluku kojom vas kandidira za labinskog gradonačelnika. U
politici iskustva nemate. Smatrate li to hendikepom ili
prednošću?
- U politiku sam se aktivnije uključio posljednje dvije godine.
Ušao sam u Gradski odbor SDP-a Labina i imenovan sam tajnikom. U
svibnju prošle godine na izborima za Vijeće Mjesnog odbora Kature
lista SDP-a osvojila je 42,54 % glasova, pa sam u lipnju izabran za
predsjednika Vijeća MO Kature. Da vam odgovorim na pitanje, u pravu
ste, nemam iskustva u politici spletkarenja, podmetanja,
koristoljublja i manipuliranja. Kao predavač, bivši izvršni
direktor Radio Labina, tajnik SDP-a i prvi među jednakima u Mjesnom
odboru Kature, imam iskustva u politici komuniciranja s građankama
i građanima i ostvarivanja zadataka. To je politika koja nam treba
u 21. stoljeću.
Iz vaših izjava može se iščitati tvrdnja da je Labin na
prekretnici? Gospodarska kriza u koju je zapao čitav svijet poznata
je priča. Jeste li mislili na još kakvu prekretnicu?
- Cijeli svijet zahvatila je globalna financijska kriza koja ima
svoju američku, azijsku, europsku, ali i hrvatsku inačicu. U našem
gospodarstvu ona se ogleda u kompleksu male zemlje, u življenju
iznad svojih mogućnosti. To vrijedi za Hrvatsku, to vrijedi za
Labin. Gospodarska kriza poklopila se s političkom krizom. Pokazuju
se loše strane modela vladanja koji polazi od političara i
političkih stranaka, umjesto da krene od građana. Neposredni izbori
za gradonačelnika prvi su korak prema modelu upravljanja.
Inicijativa je na građanima. Grad Labin nalazi se na prekretnici.
Više od petnaest godina prakticiramo ovaj model lokalne samouprave
gdje na Labinšćini imamo jedan grad i četiri općine. U Labinu u tom
razdoblju pretežno dominira jedna stranka - IDS, i IDS-ov
gradonačelnik. Svjedoci smo egzodusa mladih koji se opredjeljuju za
rad i život u inozemstvu. Više se plače na sprovodima nego u
rodilištima zbog radosti rođenja djece. Već trideset godina nije
izgrađen niti jedan sportski objekt, a postojeći su u
katastrofalnom stanju. Prosječna plaća u Labinu je daleko ispod
županijskog i državnog prosjeka. Labin i Labinšćina pretvorili su
se u otok čiji se resursi iskorištavaju, a zauzvrat mu se dovoljno
ne vraća. Da smo otok svjedoči i činjenica loše prometne
povezanosti s ostatkom Istre i Hrvatske.
Ključno pitanje nije je li se nešto napravilo u proteklom
razdoblju. Svaka građanka i građanin bi, da im na raspolaganje date
određeni proračun, takujin, nešto napravio. Ključno pitanje je da
li se drukčijim modelom upravljanja gradom moglo napraviti bolje,
više i kvalitetnije. Moj odgovor je: da, moglo se. Nakon petnaest
godina vrijeme je za kvalitativni iskorak. Za novo lice i naličje
gradske politike.
NOVO NALIČJE GRADSKE POLITIKE
Što podrazumijevate pod novim licem i naličjem gradske
politike?
- Nije fraza. Moramo depolitizirati lokalnu politiku. Na lokalnoj
razini ne smije biti politiziranja nego rješavanja problema
građana. Grad se ne bavi visokom politikom, već opskrbom vodom,
izgradnjom stanova, komunalnom problematikom i poboljšanjem
kvalitete života njegovih građana. U Vijeće MO Kature su izabrana
po tri predstavnika SDP-a i IDS-a i jedan predstavnik HSU-a. Svi
zajedno bez obzira na političku boju iznimno kvalitetno surađujemo.
Održali smo četiri sjednice. Na posljednjoj smo donijeli naš
program rada. Način na koji djeluju Vijeća mjesnih odbora trebao bi
vrijediti na razini čitavoga grada. Mjesni odbori na temelju
kontakta s građanima donose programe rada za svoje mandatno
razdoblje, a ovisno o raspoloživim proračunskim sredstvima za
pojedine namjene odlučuje se o dinamici ostvarivanja projekata.
Cilj mora biti jednako proračunsko tretiranje svih sedam naših
mjesnih odbora. Zahtijevao sam krajem prošle godine da se pismeno
svakom mjesnom odboru odgovori što se može, a što ne može
realizirati i zbog čega se ne može realizirati. Na sastanku je bio
nazočan trenutni gradonačelnik sa suradnicima i predstavnici
mjesnih odbora. Moj prijedlog je prihvaćen ali odgovor još uvijek
nisam dobio.
Jedna od kvaliteta lokalne uprave je inicijativa građana kroz
organizaciju potpisivanja peticija u vezi s problemima koji ih na
terenu tište te utjecanje na gradsku upravu da ih riješi. Peticije
građana mjesecima stoje u ladicama gradonačelnika. U studenom
prošle godine primio sam peticiju odnosno Zahtjev za izmjenu
Prostornog plana uređenja Grada Labina vlasnika i suvlasnika
nekretnina na starim Katurama ''Kature Istok'', koja je 28.
kolovoza prošle godine zaprimljena u Gradu i upućena Poglavarstvu i
Gradskom vijeću Grada Labina. Na moj upit iz Grada je odgovoreno da
je peticija u postupku. Nije se našla na dnevnom redu Poglavarstva
ni Gradskog vijeća. S predstavnikom građana igralo se ping pong,
šaljući ga iz ureda u ured.
Građani Kapelice nezadovoljni predloženim Urbanističkim planom
Kapelice u
velikom su broju potpisali peticiju. Javnog i jasnog odgovora nije
bilo. Konačno je vrijeme da u praksi zaživi da su građanke i
građani poslodavac gradonačelniku, gradskoj upravi i svim
službenicima. Gradonačelnik je zaposlen na određeno vrijeme. Kroz
cijeli četverogodišnji mandat treba biti odgovoran svom poslodavcu,
a to su građani. Nedovoljno je sjetiti se većine građanstva
nekoliko mjeseci pred izbore i onda ih uvjeravati u čuda i
zabavljati.
EKONOMIST I SOCIJALDEMOKRAT
Ekonomist ste i socijaldemokrat. Kakav je vaš stav prema
kapitalu?
- Većina stanovnika našeg grada su tzv. obični ljudi, radnici,
umirovljenici i nezaposleni. Kapital je dobrodošao. U neku sredinu
on dolazi radi ostvarivanja profita. Na gradskoj je upravi hoće li
se postaviti podložnički, u interesu pojedinaca ili partnerski, u
interesu grada. Primjer podložničkog stava je prodaja uređenog
građevinskog zemljišta u poslovnoj zoni Vinež tvrtki Beneton po
mizernoj cijeni od 7 eura po četvornom metru. Kada bilo koji
građanin želi kupiti zemljište da bi gradio kuću mora plaćati i po
30 eura za četvorni metar. Da stvar bude gora još i sada je dvije
trećine kvalitetnog zemljišta zone spomenute tvrtke van funkcije. I
za to direktno smatram odgovornim trenutnog gradonačelnika.
Kada investitor pokaže interes da dođe u naš grad uz njegove
komunalne obveze dužni smo se postaviti tako da prema očekivanoj
dobiti tražimo financijska sredstva za javne potrebe, škole,
vrtiće, ceste i slično. Ne smije se ponoviti očekivanje da će
Mercator nakon otvaranja svojih vrata krajem prošle godine
financirati otvaranje klizališta i realizaciju programa pod nazivom
Ledena bajka. Bajka se otopila prije nego je i započela jer je
Mercator gradu donirao 25 tisuća kuna što je bilo nedovoljno.
Ledena bajka simbolizira loš model upravljanja gradom. A pod
sjajnim megalomanskim projektima uz pomoć medija, skriva se ne baš
bajkovito i čudesno stanje.
NEOPTEREĆEN PROŠLOŠĆU
Zbog čega mislite da biste bili bolji gradonačelnik od Tulia
Demetlike ili jednostavno bolji gradonačelnik koji će osvojiti
glasove birača?
- Zbog toga što sam neopterećen prošlošću, odlukama, izjavama i
postupcima iz prošlosti. Imam i imat ću obveza samo prema
građankama i građanima ovog grada, prema nikome drugome. Uvjeren
sam da je novi model upravljanja ključ rješenja problema. Ne preko
noći. Polako i sigurno. Imam volju i energiju potrebnu za njegovo
provođenje.
Kako?
- Prvo, postizanjem dogovora oko najbitnijih zadataka sa subjektima
u Gradskom vijeću i njegovim Odborima. Drugo, iskrenim slušanjem
predstavnika mjesnih odbora i građana, ne glumljenjem demokracije
gdje se tobože sluša, a zapravo govori. Treće, stalnom
komunikacijom s predstavnicima civilnog društva. Četvrto, mjesečnim
sastajanjem s načelnicima općina Labinšćine bez fige u džepu. Peto,
partnerskim a ne podložničkim odnosom sa svim gospodarskim
subjektima, bez obzira odakle dolaze i koliko su financijski
snažni.
Kako ocjenjujete odnose sa Županijom i državom?
- Pripadnici iste stranke dominiraju istarskom i labinskom
političkom scenom kroz dva desetljeća, a za Labin i Labinšćinu je
učinjeno nedovoljno. Pokazalo se da cijela Labinšćina mora udružiti
snage. Definirati zajedničke interese i sa zajedničkim projektima
nastupati prema Županiji i državi. Ne određujući velike projekte
radi projekata, nego projekte koji će se ostvariti i ne obećavajući
projekte s neizvjesnom realizacijom samo da bi se obećavalo.
Labinšćina je zapostavljena od županijskih vlasti, iz županijskog
proračuna dobiva malo novca. U listopadu prošle godine županija je
Labinu donirala mizernih 200 tisuća kuna, ali je bilo vrlo važno u
Gradu po nalogu župana upriličiti igrokaz potpisivanja ugovora o
dodjeli sredstava. Suradnja s državom ne postoji i za to direktno
smatram odgovornim gradonačelnika. Navest ću primjer gradnje rive u
Rapcu. Na cijelom Jadranu takve objekte financira država a
izgradnju rive u Rapcu plaćaju građani Labina
Za kraj, što biste poručili građanima Labina i Labinšćine?
- Ovaj kraj je puno više dao našoj županiji i državi nego što je od
njih dobio. Najveći dio krivnje je na nama. Nismo se znali
postaviti. Građani Hrvatske boluju od kompleksa male zemlje, a
Labinjani još i od kompleksa rudnika. Rudnik je simbol zajedništva
rudara, naših očeva i djedova, bez obzira na podrijetlo. Nikako da
preuzmemo to pozitivno rudarsko nasljeđe, da se figurativno
izrazim, da izađemo iz rudnika ponosni da smo Labinjani. To je
proces koji zavisi od svih nas ponaosob. Građani Labina nisu svi
jednaki, ni jednako sposobni, nisu svi jednako obrazovani i jednako
bogati, ali za mene su svi jednako važni. Jedan drugoga ne smijemo
se sramiti. Na građanima biračima je sljedeći potez, oni su snaga
koja može doprinijeti iskoraku našega grada. Ne obećavam čuda ali
ako želimo da nam bude bolje mora doći do promjena u načinu
upravljanja gradom. Osobno se nadam da ću i za pedeset godina sa
svakim sugrađaninom moći popiti kavu u Velo kafe gledajući ga u
oči. Za promjene u načinu upravljanja gradom i uvažavanju stava
njegovih građana na ovim izborima su ''zadnji škorši''.
Razgovarao: Nenad ČAKIĆ
(Preuzeto iz Novi Foji, siječanj 2009)