Kandidat za gradonačelnika Labina


Daniel Mohorović

30.04.2009.

Interview za Novi Foji - siječanj 2009

Na ovim su izborima ‘’zadnji škorši“ za promjene u načinu upravljanja gradom i uvažavanju stavova njegovih građana.

Daniel Mohorović novo je ime na labinskoj političkoj pozornici, a građanima Labina postao je poznatiji nakon što je u studenom prošle godine Gradski odbor SDP-a Labina obznanio svoju odluku da će on biti njihov kandidat za gradonačelnika Labina na predstojećim lokalnim izborima. Ovaj tridesetogodišnji diplomirani ekonomist u svojoj biografiji navodi da je predsjednik MO Kature, profesor u labinskoj Srednjoj školi te donedavni izvršni direktor Radio Labina. Osim učenika labinske ekonomske škole poznaju ga i učenici porečke u kojoj je predavao te polaznici tečajeva pri Pučkim učilištima u Labinu i Poreču. Njegovo ime poznato je i u istarskim pjesničkim krugovima. Uz poeziju na cakavici piše i stručne radove. Još od studentskih dana dio svog slobodnog vremena posvećuje promociji i zaštiti tradicijskih običaja i vrijednosti.

LABIN NA PREKRETNICI

U studenom prošle godine Gradski odbor SDP-a Labina jednoglasno je donio odluku kojom vas kandidira za labinskog gradonačelnika. U politici iskustva nemate. Smatrate li to hendikepom ili prednošću?
- U politiku sam se aktivnije uključio posljednje dvije godine. Ušao sam u Gradski odbor SDP-a Labina i imenovan sam tajnikom. U svibnju prošle godine na izborima za Vijeće Mjesnog odbora Kature lista SDP-a osvojila je 42,54 % glasova, pa sam u lipnju izabran za predsjednika Vijeća MO Kature. Da vam odgovorim na pitanje, u pravu ste, nemam iskustva u politici spletkarenja, podmetanja, koristoljublja i manipuliranja. Kao predavač, bivši izvršni direktor Radio Labina, tajnik SDP-a i prvi među jednakima u Mjesnom odboru Kature, imam iskustva u politici komuniciranja s građankama i građanima i ostvarivanja zadataka. To je politika koja nam treba u 21. stoljeću.
Iz vaših izjava može se iščitati tvrdnja da je Labin na prekretnici? Gospodarska kriza u koju je zapao čitav svijet poznata je priča. Jeste li mislili na još kakvu prekretnicu?
- Cijeli svijet zahvatila je globalna financijska kriza koja ima svoju američku, azijsku, europsku, ali i hrvatsku inačicu. U našem gospodarstvu ona se ogleda u kompleksu male zemlje, u življenju iznad svojih mogućnosti. To vrijedi za Hrvatsku, to vrijedi za Labin. Gospodarska kriza poklopila se s političkom krizom. Pokazuju se loše strane modela vladanja koji polazi od političara i političkih stranaka, umjesto da krene od građana. Neposredni izbori za gradonačelnika prvi su korak prema modelu upravljanja. Inicijativa je na građanima. Grad Labin nalazi se na prekretnici. Više od petnaest godina prakticiramo ovaj model lokalne samouprave gdje na Labinšćini imamo jedan grad i četiri općine. U Labinu u tom razdoblju pretežno dominira jedna stranka - IDS, i IDS-ov gradonačelnik. Svjedoci smo egzodusa mladih koji se opredjeljuju za rad i život u inozemstvu. Više se plače na sprovodima nego u rodilištima zbog radosti rođenja djece. Već trideset godina nije izgrađen niti jedan sportski objekt, a postojeći su u katastrofalnom stanju. Prosječna plaća u Labinu je daleko ispod županijskog i državnog prosjeka. Labin i Labinšćina pretvorili su se u otok čiji se resursi iskorištavaju, a zauzvrat mu se dovoljno ne vraća. Da smo otok svjedoči i činjenica loše prometne povezanosti s ostatkom Istre i Hrvatske.
Ključno pitanje nije je li se nešto napravilo u proteklom razdoblju. Svaka građanka i građanin bi, da im na raspolaganje date određeni proračun, takujin, nešto napravio. Ključno pitanje je da li se drukčijim modelom upravljanja gradom moglo napraviti bolje, više i kvalitetnije. Moj odgovor je: da, moglo se. Nakon petnaest godina vrijeme je za kvalitativni iskorak. Za novo lice i naličje gradske politike.

NOVO NALIČJE GRADSKE POLITIKE

Što podrazumijevate pod novim licem i naličjem gradske politike?
- Nije fraza. Moramo depolitizirati lokalnu politiku. Na lokalnoj razini ne smije biti politiziranja nego rješavanja problema građana. Grad se ne bavi visokom politikom, već opskrbom vodom, izgradnjom stanova, komunalnom problematikom i poboljšanjem kvalitete života njegovih građana. U Vijeće MO Kature su izabrana po tri predstavnika SDP-a i IDS-a i jedan predstavnik HSU-a. Svi zajedno bez obzira na političku boju iznimno kvalitetno surađujemo. Održali smo četiri sjednice. Na posljednjoj smo donijeli naš program rada. Način na koji djeluju Vijeća mjesnih odbora trebao bi vrijediti na razini čitavoga grada. Mjesni odbori na temelju kontakta s građanima donose programe rada za svoje mandatno razdoblje, a ovisno o raspoloživim proračunskim sredstvima za pojedine namjene odlučuje se o dinamici ostvarivanja projekata. Cilj mora biti jednako proračunsko tretiranje svih sedam naših mjesnih odbora. Zahtijevao sam krajem prošle godine da se pismeno svakom mjesnom odboru odgovori što se može, a što ne može realizirati i zbog čega se ne može realizirati. Na sastanku je bio nazočan trenutni gradonačelnik sa suradnicima i predstavnici mjesnih odbora. Moj prijedlog je prihvaćen ali odgovor još uvijek nisam dobio.
Jedna od kvaliteta lokalne uprave je inicijativa građana kroz organizaciju potpisivanja peticija u vezi s problemima koji ih na terenu tište te utjecanje na gradsku upravu da ih riješi. Peticije građana mjesecima stoje u ladicama gradonačelnika. U studenom prošle godine primio sam peticiju odnosno Zahtjev za izmjenu Prostornog plana uređenja Grada Labina vlasnika i suvlasnika nekretnina na starim Katurama ''Kature Istok'', koja je 28. kolovoza prošle godine zaprimljena u Gradu i upućena Poglavarstvu i Gradskom vijeću Grada Labina. Na moj upit iz Grada je odgovoreno da je peticija u postupku. Nije se našla na dnevnom redu Poglavarstva ni Gradskog vijeća. S predstavnikom građana igralo se ping pong, šaljući ga iz ureda u ured.
Građani Kapelice nezadovoljni predloženim Urbanističkim planom Kapelice u
velikom su broju potpisali peticiju. Javnog i jasnog odgovora nije bilo. Konačno je vrijeme da u praksi zaživi da su građanke i građani poslodavac gradonačelniku, gradskoj upravi i svim službenicima. Gradonačelnik je zaposlen na određeno vrijeme. Kroz cijeli četverogodišnji mandat treba biti odgovoran svom poslodavcu, a to su građani. Nedovoljno je sjetiti se većine građanstva nekoliko mjeseci pred izbore i onda ih uvjeravati u čuda i zabavljati.

EKONOMIST I SOCIJALDEMOKRAT

Ekonomist ste i socijaldemokrat. Kakav je vaš stav prema kapitalu?
- Većina stanovnika našeg grada su tzv. obični ljudi, radnici, umirovljenici i nezaposleni. Kapital je dobrodošao. U neku sredinu on dolazi radi ostvarivanja profita. Na gradskoj je upravi hoće li se postaviti podložnički, u interesu pojedinaca ili partnerski, u interesu grada. Primjer podložničkog stava je prodaja uređenog građevinskog zemljišta u poslovnoj zoni Vinež tvrtki Beneton po mizernoj cijeni od 7 eura po četvornom metru. Kada bilo koji građanin želi kupiti zemljište da bi gradio kuću mora plaćati i po 30 eura za četvorni metar. Da stvar bude gora još i sada je dvije trećine kvalitetnog zemljišta zone spomenute tvrtke van funkcije. I za to direktno smatram odgovornim trenutnog gradonačelnika.
Kada investitor pokaže interes da dođe u naš grad uz njegove komunalne obveze dužni smo se postaviti tako da prema očekivanoj dobiti tražimo financijska sredstva za javne potrebe, škole, vrtiće, ceste i slično. Ne smije se ponoviti očekivanje da će Mercator nakon otvaranja svojih vrata krajem prošle godine financirati otvaranje klizališta i realizaciju programa pod nazivom Ledena bajka. Bajka se otopila prije nego je i započela jer je Mercator gradu donirao 25 tisuća kuna što je bilo nedovoljno. Ledena bajka simbolizira loš model upravljanja gradom. A pod sjajnim megalomanskim projektima uz pomoć medija, skriva se ne baš bajkovito i čudesno stanje.

NEOPTEREĆEN PROŠLOŠĆU

Zbog čega mislite da biste bili bolji gradonačelnik od Tulia Demetlike ili jednostavno bolji gradonačelnik koji će osvojiti glasove birača?
- Zbog toga što sam neopterećen prošlošću, odlukama, izjavama i postupcima iz prošlosti. Imam i imat ću obveza samo prema građankama i građanima ovog grada, prema nikome drugome. Uvjeren sam da je novi model upravljanja ključ rješenja problema. Ne preko noći. Polako i sigurno. Imam volju i energiju potrebnu za njegovo provođenje.
Kako?
- Prvo, postizanjem dogovora oko najbitnijih zadataka sa subjektima u Gradskom vijeću i njegovim Odborima. Drugo, iskrenim slušanjem predstavnika mjesnih odbora i građana, ne glumljenjem demokracije gdje se tobože sluša, a zapravo govori. Treće, stalnom komunikacijom s predstavnicima civilnog društva. Četvrto, mjesečnim sastajanjem s načelnicima općina Labinšćine bez fige u džepu. Peto, partnerskim a ne podložničkim odnosom sa svim gospodarskim subjektima, bez obzira odakle dolaze i koliko su financijski snažni.
Kako ocjenjujete odnose sa Županijom i državom?
- Pripadnici iste stranke dominiraju istarskom i labinskom političkom scenom kroz dva desetljeća, a za Labin i Labinšćinu je učinjeno nedovoljno. Pokazalo se da cijela Labinšćina mora udružiti snage. Definirati zajedničke interese i sa zajedničkim projektima nastupati prema Županiji i državi. Ne određujući velike projekte radi projekata, nego projekte koji će se ostvariti i ne obećavajući projekte s neizvjesnom realizacijom samo da bi se obećavalo. Labinšćina je zapostavljena od županijskih vlasti, iz županijskog proračuna dobiva malo novca. U listopadu prošle godine županija je Labinu donirala mizernih 200 tisuća kuna, ali je bilo vrlo važno u Gradu po nalogu župana upriličiti igrokaz potpisivanja ugovora o dodjeli sredstava. Suradnja s državom ne postoji i za to direktno smatram odgovornim gradonačelnika. Navest ću primjer gradnje rive u Rapcu. Na cijelom Jadranu takve objekte financira država a izgradnju rive u Rapcu plaćaju građani Labina
Za kraj, što biste poručili građanima Labina i Labinšćine?
- Ovaj kraj je puno više dao našoj županiji i državi nego što je od njih dobio. Najveći dio krivnje je na nama. Nismo se znali postaviti. Građani Hrvatske boluju od kompleksa male zemlje, a Labinjani još i od kompleksa rudnika. Rudnik je simbol zajedništva rudara, naših očeva i djedova, bez obzira na podrijetlo. Nikako da preuzmemo to pozitivno rudarsko nasljeđe, da se figurativno izrazim, da izađemo iz rudnika ponosni da smo Labinjani. To je proces koji zavisi od svih nas ponaosob. Građani Labina nisu svi jednaki, ni jednako sposobni, nisu svi jednako obrazovani i jednako bogati, ali za mene su svi jednako važni. Jedan drugoga ne smijemo se sramiti. Na građanima biračima je sljedeći potez, oni su snaga koja može doprinijeti iskoraku našega grada. Ne obećavam čuda ali ako želimo da nam bude bolje mora doći do promjena u načinu upravljanja gradom. Osobno se nadam da ću i za pedeset godina sa svakim sugrađaninom moći popiti kavu u Velo kafe gledajući ga u oči. Za promjene u načinu upravljanja gradom i uvažavanju stava njegovih građana na ovim izborima su ''zadnji škorši''.
Razgovarao: Nenad ČAKIĆ
(Preuzeto iz Novi Foji, siječanj 2009)

 

AUTOR: Danijel MohorovićObjavljeno: 30.04.2009.